Samo osam kilometara od Sokoca nalazi se malo selo Margetići, dom mladih poljoprivrednika Snežane i Mladena Markovića.

Na malom prostoru stvorili su pravu idilu. Snežana se prije 14 godina udala za Mladena i odlučila doći živjeti na selo. Do tada se nije bavila poljoprivredom i stočarstvom, ali vremenom je naučila taj posao i uživa u njemu.

Danas ima svoju malu farmu životinja, a kako je kazala, mir na selu ne bi zamijenila za grad i buku.

"Kada sam se udala došla sam na selo da živim. Selo je od grada udaljeno nekih sedam, osam kilometara, ali je promjena u načinu života. Pogotovo za mene jer prije braka nisam posjećivala selo, a nisam imala i baš puno susreta sa životinjama", ispričala je za Anadolu Snežana.

Foto: Anadolija / Na farmi je sedam muznih krava, tridesetak ovaca...

Kada je došla na selo, poljoprivredom i stočarstvom su se bavili svekar i svekrva. Međutim, nakon njihove smrti, posao je pao na Snežanu i Mladena.

"Mladenova majka i otac su imali nešto stoke, ali su to oni radili. Nama su to više bili kao neki ljubimci, djeca i ja smo ih znali malo pomaziti, i to je to. Međutim, kada su preminuli, mi smo nastavili s tim poslom. U posljednje četiri godine počeli smo i da proširujemo posao. Sada se faktički time bavimo i od toga živimo", istaknula je Snežana.

Na farmi je sedam muznih krava, tridesetak ovaca, a kako je sezona jagnjenja, stado će rasti. Tu su i kokoške, psi, mačke...

Stado će rasti

"Ovo je kao i svaki posao, nekada je teško, a nekad nije. Međutim, kada se dobro organizuješ, onda i stižeš sve. Ali, ima teških trenutaka. To su živa bića i moraš stalno da se brineš o njima, da ih obiđeš, hraniš...", pojasnila je Snežana.

Posao nikada ne staje, tijekom svakog godišnjeg doba ima posla. Ljeti se prikuplja hrana, a zimi se troši.

"Konstantno ima posla, ali ne bih mijenjala život na selu za onaj u gradu. Kako prolaze godine, tako sam se i navikla na ovaj život. U gradu imam stan i idem tamo, ali više nije to to. Selo sam više zavoljela. Volim prirodu i životinje. Neki kažu da je ovdje samoća, ali to je ustvari mir. Organizuješ svoje vrijeme, životni prostor", kazala je Snežana.

Poručila je da se od posla na selu može živjeti.

"Više rada donosi i više para. Može se živjeti od ovoga. Možda bih se mogla baviti i nekim drugim poslom, ali ovo ne bih mogla napustiti", poručila je Snežana.

Foto: Anadolija / Samo osam kilometara od Sokoca nalazi se malo selo Margetići...

Želja ovog bračnog para je da prošire objekte i kapacitete stoke. Poslove na imanju lako su raspodijelili, one teže fizičke obavlja Mladen, a Snežana se više brine oko higijene mlijeka, ishrane janjadi i teladi na flašicu.

Međutim, kao i svaka žena i majka, obaveza ima i oko kuće i djece koji su školarci, ali uz dobru organizaciju sve stižu.

"Suprug ustaje ranije, on je više za fizičke poslove, čišćenje prostora, a nakon toga se i ja uključujem. Ustajem oko sedam ujutro. Kada uvečer obavimo sve poslove, onda dolazi vrijeme za nas - izlazak do grada ili kućna varijanta", rekla je ova mlada i nasmijana žena.

Pokretačice razvoja

Snežana je jedna od žena koje su dio projekta "Žene pokretačice razvoja poljoprivrede i ruralnih sredina", koji ima za cilj osnaživanje žena u ruralnim sredinama.

Zajednički projekt UN Women BiH i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), koji financira Švedska, ima za cilj da otkloni strukturalne barijere s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima kroz uvođenje tehnologija koje bi uštedjele vrijeme i olakšale njihov rad, kao i da predstavi inovativne izvore financiranja. Kroz osposobljavanje žena u ruralnim područjima da se bolje nose sa specifičnim izazovima poslovanja u poljoprivredi, projekt će unaprijediti standarde života, kao i socioekonomski položaj obitelji u ruralnim sredinama.

Anela Lemeš, koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena – UN Women, kazala je da je projekat "Žene pokretačice razvoja poljoprivrede i ruralnih sredina" pokrenut nakon podataka s terena da u Bosni i Hercegovini više od 50 posto stanovništva čine žene, a od toga samo oko 36 posto žena je zaposleno više od 15 godina.

"Isto tako, 43 posto procenta teritorija Bosne i Hercegovine okarakterizirano je kao poljoprivredno zemljište. Imajući u vidu sve ove podatke, bilo nam je logično da je potreban projekat uz pomoć kojeg bismo ojačali snagu žena u poljoprivredi u ruralnim sredinama u Bosni i Hercegovini. Projekat je pokrenut 2023. godine. Krajnji cilj je otklanjanje barijera sa kojima se suočavaju žene poduzetnice na selu prilikom pokretanja svojih biznisa na selu. Krajnji cilj je otklanjanje barijera koje se najvećim dijelom fokusiraju na financijske prepreke, pristupu grant sredstvima, programima kreditiranja", pojasnila je Lemeš.

Projekat su pilotirali u šest zajednica - tri u bh. entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine i tri u bh. entitetu Republika Srpska. U realizaciju projekta ne bi mogli krenuti bez podrške Ambasade Švedske koja je prepoznala potencijal ruralnog razvoja poduzetnica u Bosni i Hercegovini.